Vladini zvaničnici, koji su želeli da ostanu anonimni, izjavili su pred objavljivanje predloga budžeta za fiskalnu 2010, koja počinje 1. oktobra 2009, da će ogromni troškovi za Obamine ciljeve biti delimično nadoknađeni kresanjem izdataka za poljoprivredne subvencije, kao i u drugim oblastima.

Demokrata Obama je obećao da će za četiri godine prepoloviti deficit veći od bilion dolara koji je nasledio od bivšeg republikanskog predsednika Džordža Buša, odnosno da će ga do 2013. smanjiti na 533 milijarde dolara ili tri odsto BDP.

 

Predsednik Obama zatražio je temeljnu reviziju poslovanja Vol strita (Wall Street), rekavši da su potrebne velike promene da bi se izbeglo ponavljanje finansijskog urušavanja.

Na sastanku u Beloj kući, republikanski poslanici u Kongresu su rekli da će raditi s novom administracijom da bi predlog izmena regulative finansijskog tržišta bio završen u naredne dve sedmice. Obama, demokrata, kaže da je "bolno iskustvo" pokazalo da pravila moraju da budu modernizovana.

- Ekonomija ne može da vodi tržišta 21. veka sa regulativom iz 20. veka - rekao je on.

Postoji široka saglasnost među stručnjacima za novčana tržišta - i u SAD i oko sveta - da je nužno modernizovati propise rada finansijskih institucija. Neki veruju da bi brza akcija na donošenju nove regulative pomogla u popravci razbijenog finansijskog sistema tako što bi povratila poverenje. Ali, drugi kažu da bi rad na propisima dok kriza traje mogao da pogorša stanje.

- Jaka finansijska tržišta traže jasna pravila na putu. Ne zato da bi se zastrašile finansijske institucije, već da zaštite građane i ulagače i pre svega da održavaju te finansijske institucije snažnim - rekao je Obama.

Izjava predsednika uzdrmala je berzanske ulagače. Akcije na Vol stritu su pale posle jučerašnjeg nervoznog trgovanja.

 

Izdaci će, međutim, porasti kako bi se ostvarili glavni ciljevi, uprkos kresanju troškova. Budžetom je predviđeno da se ostavi po strani 250 milijardi dolara, za slučaj da Obama odluči da zatraži od Kongresa još novca za pomoć oslabljenom američkom finansijskom sistemu. U budžet je takođe uključen desetogodišnji rezervni fond, vredan 634 milijarde dolara, za finansiranje predsednikovog predloga reforme zdravstvenog sektora.

Jedan zvaničnik je ukazao da su u budžet uključene stotine milijardi dolara prihoda, počev od 2012. i tokom daljeg dugog niza godina, koji će pristići iz sistema trgovine emisijama gasova s efektom staklene bašte, što je jedan od glavnih Obaminih predloga za borbu protiv globalnog zagrevanja.

Budžetski deficit od 1,75 biliona dolara koji se prognozira za fiskalnu 2009. je odraz manjka nagomilanog tokom vladavine Bušove administracije, kao i novih izdataka u okviru stimulativnog plana, vrednog 787 milijardi dolara, koji je Obama nedavno potpisao.

Privreda SAD je već 14 meseci u recesiji, podstaknutoj finansijskom krizom koja se proširila širom sveta. Obama smatra da je veliko povećanje vladinih paketa pomoći od ključnog značaja za izbegavanje ekonomske katastrofe.

Za Obamu će predstavljati veliki izazov da za svoj predlog budžeta dobije podršku zakonodavaca, od kojih se neki mogu protiviti kresanju troškova za neke programe, kao što su poljoprivredne subvencije koje uživaju veliku podršku u Kongresu.

Budžetom je predviđeno da troškovi za rat u Iraku i Avganistanu ove godine dostignu nešto više od 140 milijardi dolara i 130 milijardi dolara u fiskalnoj 2010, dok bi kasnije trebalo da opadnu na 50 milijardi dolara godišnje. Vašington je na te ratove utrošio oko 190 milijardi dolara u 2008. Predviđeno je takođe da postepeno budu ukinute direktne vladine isplate proizvođačima useva koji ostvaruju godišnji prihod veći od 500.000 dolara, čime bi bilo ušteđeno 9,8 milijardi dolara tokom 10 godina, kao i da se eliminišu subvencije za skladištenje pamuka, što će doneti dodatnu uštedu od 570 miliona dolara tokom istog perioda, što bi sve trebalo da doprinese smanjenju budžetskog deficita.

Budžetom predviđeni desetogodišnji rezervni fond pomoći će finansiranje unapređenja sistema zdravstvene zaštite, što je jedno od velikih obećanja Obame tokom njegove predsedničke kampanje. Obama je tada obećao da će zdravstveno osiguranje proširiti na 46 miliona sada neosiguranih stanovnika SAD. Sjedinjene Države na zdravstvenu zaštitu troše više od bilo koje druge zemlje, ali se njihov sistem, koji po kvalitetu zaostaje za mnogim drugim nacijama, smatra neefikasnim.

Budžet za fiskalnu 2010. treba da bude odobren u Kongresu da bi bio ozakonjen.