Kurs evra prema američkoj valuti pao je prošle nedelje za 2,7 odsto na 1,3490 dolara. U odnosu, pak, na japansku valutu, cena evra potonula je za 4,7 odsto na 121,8 jena. Prema japanskoj je oslabila i američka valuta, i to za 2,2 odsto, pa je njena cena zaronila na 90,2 jena.

Evro se našao pod pritiskom polovinom nedelje posle objavljivanja izveštaja o padu nemačkog izvoza u novembru za 10,6 odsto, usled strmoglavog pada globalne potražnje za automobilima i drugim industrijskim proizvodima zbog globalne recesije. Uz to, u najvećoj evropskoj privredi raste nezaposlenost.

Ni u Francuskoj situacija nije bolja, pa su najnoviji podaci pokazali veći od očekivanog pad tamošnje industrijske proizvodnje. Indeks poslovne klime u evrozoni u decembru je oslabio znatno više od očekivanog, na istorijski najniži nivo.

Niz slabih ekonomskih podataka iz evrozone učvrstio je stanovište o nastavljenom produbljivanju recesije, kao i očekivanja da bi to moglo da navede Evropsku centralnu banku na nova snižavanja ključne kamatne stope, trenutno na 2,5 odsto.

Britanska je funta, pak, skočila na tronedeljni najviši nivo prema dolaru i evru pošto je Banka Engleske ispunila tržišna očekivanja i snizila kamatne stope za pola postotnog boda, na 1,5 odsto, nastavljajući s merama zaštite britanske privrede od zapadanja u produbljenu recesiju. Funta je ojačala na 1,5290 dolara, dok je evro prema funti oslabio za više od jedan odsto, na 88,81 peni, najniži nivo od sredine decembra.

Iako svi novi podaci pokazuju da se i u američkoj privredi recesija produbljuje, dolar je prošle nedelje ojačao. U decembru prošle godine stopa nezaposlenosti u SAD-u dostigla je 7,2 odsto, najviši nivo u 16 godina, dok je bez posla ostalo oko 524.000 radnika, manje od očekivanih 550.000 otkaza. Međutim, analitičari ističu da su sumorna očekivanja već uveliko uračunata u tržišta, pa je zato raspoloženje na valutnim tržištima blago nagnuto na stranu dolara.

Uzlet dolara prema valutama s višim prinosima rezultat je i pada cena nafte za oko 12 odsto u sredu pod pritiskom globalne ekonomske krize.

Međutim, dolar je oslabio prema jenu, koji podsticaj za rast nalazi u manjoj sklonosti ulagača u pogledu preduzimanja rizika usled slabljenja tržišta deonica u Aziji i Evropi.

Na najvećim svetskim tržištima kapitala glavni indeksi su prošle nedelje ponovno zabeležili korekciju, a na pesimizam ulagača najviše je uticao niz loših makroekonomskih vesti i upozorenja iz najvećih svetskih kompanija o padu potražnje i pogoršanju poslovnih uslova. U proteklih nedelju dana na Vol Stritu je Dau Džons indeks potonuo za 4,8 odsto na 8.599 bodova. S&P 500 indeks pao je za 4,5 odsto na 890 bodova, dok je Nasdak indeks izgubio 3,7 odsto zaronivši na 1.571 bod. I na evropskim berzama cene deonica su prošle nedelje pale. Londonski FTSE indeks potonuo je za 2,48 odsto na 4.448 bodova, dok je DAX indeks Frankfurtske berze izgubio 3,8 odsto zaronivši na 4.783 boda.